(VIDEO) Projekat prekogranične saradnje Srbije i Mađarske “Agrino 2” ulazi u samu završnicu

Projekat prekogranične saradnje Srbije i Mađarske “Agrino 2” ulazi u samu završnicu. Startovao je 01. januara 2021. godine a završava se 30. juna.

Vodeći partner na projektu “Agrino 2” je Institut za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad, Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, Fond evropski poslovi AP Vojvodine i Neprofitno d.o.o. za razvoj županije Čongrad iz Segedina.

Realizuje se uz finansijsku podršku Evropske Unije, kroz Interreg –IPA program prekogranične saradnje Mađarska – Srbija.

Ukupan budžet projekta iznosi 226.318,27 eura, a iznos sredstava iz Evropske unije je 192.370,51 euro.

Završna konferencija je održana 03.06.2022. na oglednim poljima Instituta za ratarstvu i povrtarstvo, ogranka u Bačkom Petrovcu.

Projekat prekogranične saradnje Intereg IPA koji afirmiše proizvodnju i preradu lekovitog i začinskog bilja, daju dobre rezultate u praksi. Tim pre što su interesovanja ali i zemljišni uslovi u Mađarskoj i Srbiji gotovo jednaki.

Nova saznanja iz ove oblasti praćena iskustvima iz prakse, nemerljivo su korist poljoprivednicima u obe zemlje. Pre svega vlasnicima malih poseda koji su ovaj vid proizvodnje pretočili u porodični biznis.

Dr Milica Aćimović koordinator projekta Agrino 2 sumira rezultate prekogranične saradnje, čiji je cilj unapređenje preduzetništva u regionu.

“Projekat Agrino 2 je trajao 18 meseci ukupno. Znači 1,5 dana. Za ovih godinu i po dana imali smo priliku da se družimo sa ljidima u srednjim poljoprivrednim školama, sa ženama iz Dobrih bašti i sa mnogim drugim zainteresovanim da se uključe i da se edukuju o gajenju lekovitog bilja.

Ceo projekat se odvijao u vidu praktičnih radionica i jedna je bila organizovana “Dani polja”, takođe je bila organizovano nekolko okruglih stolova i ovo je ajde da kažemo konferencija koja na neki način sumira sve ono što smo radili za ovih 18 meseci.

Moram da kažem da sam jako iznenađena odazivom ljudi is vi oni koji su se javili za vreme trajanja ovog projekta, oduševljena sam optimizmom kojim ljudi pristupaju ovoj tem ii ulaze u proizvodnju lekovitog bilja. Mi smo kao institute uvek tu da se nađemo svim tim ljudima, savetima, na bilo koji drugi način, prosto to je naša uloga jer mi smo ipak institute od nacionalnog značaja, i kada se završi ovaj projekat nastavićemo da sarađujemo sa svim proizvođačima”.

Profesor Viktor Vojnik sa Poljoprivrednog fakulteta iz Segedina, predstavlja nove tehnologije zgoja lekovitog bilja u Mađarskoj.

“Imao sam tu čast da 26. februara ove godine održim predavanje na temu Proizvodnja i zaštita lekovitog bilja. Najveće interesovanje u obe zemlje vlada za proizvodnjom mente, za koju tržište uvek postoji i koje dostiže dobre cene”.

Slično iskustvo prenosi i Nikoleta Bah iz Mađarske županije Čongrad koja ističe da se kao neprofitno udruženje bave edukacijom proizvodnjom i preradom lekovitog bilja i dodaje da su partneri na projektu imali priliku da se kroz pet prktičnih radionica upoznaju sa proizvodnjom lekovitog i začinskog bilja na okućnicama mađarskih poljoprivrednika.

Lekovito bilje je prirodna vrednost Vojvodine, navodi dr Milica Rat za proizvodnju i tehnologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu.

Veliko je interesovanje zapravo privrednika u ovoj oblasti. Nekada je bila daleko veća i mora da se kaže da se poslednjih godina primećuje povećanje njihove ponovne zainteresovanosti i u tom smislu je ovaj projekat od izuzetnog značaja za Vojvodinu, zato što upravo poljoprivrednicima predstavlja nove tehnologije za upotrebu neke delatnosti koja je u Vojvodini prisutna više od 200 godina”.

Naučno razvojni projekat Agrino 2 predstavlja najkonreniji vid pomoći ne zaposlenim licima u seoskim sredinama u prekograničnoj oblasti. Kako na otvorenom polju tako i u plasteničarskoj proizvodnji. Pogodnost projekta aromatičnog i začinskog bilja, kultura koja zbog zarade postaje sve popularnija moguća je na okućnicama.

Dodatna specifičnost je što se koriste tehnologije 21. veka uz ekološki uzgoj čimese odgovara zahtevima tržišta.

Redakcija

Redakcija